Predstavnici Obrtničkog učilišta sudjelovali su na 16. ljetnoj školi Migrants, Human Rights, Democracy koju organizira Sveučilište u Palermu. Ljetna škola je održana u Palermu d od 27. lipnja do 2. srpnja 2022., a sudjelovanje je financirano putem Erasmus+ mobilnosti osoblja za 2021. godinu. Tijekom pet dana intenzivnog rada sudionici su imali priliku sudjelovati na predavanjima renomiranih profesora i istraživača sa Sveučilišta Palermo, California State Sveučilišta, Sveučilišta Arizona, Luiss Guido Carli Sveučilišta, kao i predstavnika NGO-a i nevladinih organizacija iz cijelog svijeta kao što su Adif, Front-Lex, Statewatch, Unicef Etiopija, La Noce dijakonski centar, Mediterranea Saving Humans, Centre Penc te Udruga Gambijaca Palermo.
Serija predavanja je započela definiranjem pojmova migranata i izbjeglica, što je uključilo sve relevantne konvencije i zakone. Posebno je važno bilo istaknuti koncept ranjivih skupina koje imaju vrlo često višestruk profil ranjivosti, koji ih stavlja u posebno nepovoljan položaj. Kroz daljnja predavanja predstavljeni su primjeri i razlozi migracija koje nisu isključivo potaknute ratovima, nego i klimatskim promjenama, pristupom hrani i vodi, političkoj situaciji i ekonomskim uvjetima.
Primjer migracija potaknut ratovima je upravo rat u Ukrajini rezultirajući stotinama tisuća izbjeglica koje su našle sklonište u zemljama EU. S druge strane primjer migracije izazvan klimatskim promjenama definiran je kroz neksus hrane i klime. Iako su takve migracije poznate već tisućama godina, one u zadnjim desetljećima postaju sve više aktualne te se događaju kako iz Afrike i Azije prema Europi, tako i iz zemalja centralne Amerike prema Sjedinjenim Američkim Državama. Usprkos njihovom uzroku takve migracije se tretiraju kao ekonomske te u se pravilu migrantima odbijaju zahtjevi za ulazak u zemlju. Stoga je opravdano pitanje trebamo li donijeti zakonski okvir vezan klimu i dostupnost hrane.
Također su predstavljeni i primjeri kršenja ljudskih prava od strane Europske unije i njenih članica. Naime upravo Frontex, kao jedina europska oružana agencija, provodi ilegalne akcije pushback odnosno tjeranja migranata izvan granica EU pritom grubo kršeći prava migranata na podnošenje azila, ali i protiv prava spašavanja na moru. No, i same civilne akcije spašavanja na moru se tretiraju kao kriminalne, odnosno kriminalizira se solidarnost. Time Mediteran postaje najopasnija morska zona na svijetu koja je primjerice odgovorna za preko 700 smrti samo u 2021. godini.
Osobe koje se pak uspiju probiti do sigurnih zemalja često prolaze kroz neviđene patnje i nasilja. Stoga često imaju cjeloživotne traume. U nekim se zemljama kao u Italiji zato otvaraju centri etnopsihologije koja uzima u obzir duševno stanje osoba, ali i kulturološke i značajke i značajke rata i konflikata u zemljama iz kojih su osobe došle i prošle.
Na kraju predavanja ostaje pitanje trebamo li razmišljati o novom konceptu država koje su vezane za nacije, granice i teritorij. Pojedini znanstvenici i teoretičari rade na novim konceptima države bez teritorija i granica koje bi bile primjerenije novim društvenim gibanjima i pojavama. No takvi koncepti još zvuče nerealno te će biti potrebno još vremena i promjena da se razmisli o njihovom uvođenju.
